Petnaest godina nakon što je stvorena hrvatska država, Nacional je došao do možda klju?nog otkri?a koje bi moglo pomo?i kona?nom rasvjetljavanju velike plja?ke državnog novca koja se dogodila tijekom 90-ih, pod krinkom naoružavanja Hrvatske i prikupljanja nov?ane pomo?i od hrvatske dijaspore. Zahvaljuju?i pedantnosti hrvatskih iseljenika u Kanadi policija i Državno odvjetništvo napokon ?e mo?i posve precizno ispitati gdje su zapravo završavali deseci milijuna dolara kanadske dijaspore namijenjenih Hrvatskoj. Dio originalne dokumentacije hrvatske iseljeni?ke zajednice u Kanadi koji se od konca prošlog tjedna nalazi u posjedu Nacionala, otkriva na koje su ra?une kanadski Hrvati slali novac za svoje sunarodnjake.
Rije? je o dosad nepoznatim bankarskim ra?unima u raznim europskim zemljama, koji su nominalno iz zasad još tajnovitih razloga trebali poslužiti kao me?upostaje prije transfera novca dijaspore u Hrvatsku. Lako je mogu?e da su oni zapravo poslužili i kao me?upostaja prije no što su milijuni završili u privatnim džepovima. Ne zna se tko je bio ovlašten s njih podizati novac, a zasad niti tko je hrvatskoj dijaspori u Kanadi davao naputke da upla?uju prikupljeni novac upravo na te ra?une. Zanimljivo je i to da niti oni koji bi to zbog prirode posla koji su tih dana obavljali trebali znati, tako?er pouzdano ne znaju o kakvim se ra?unima radi, niti koliko je novca s tih ra?una transferirano prema Hrvatskoj. Tek ?e se vidjeti ho?e li se to mo?i ustanoviti detaljnim pregledom arhiva nadležnih državnih institucija, koje su sa tih ra?una na svoje ra?une eventualno primile novac kanadske dijaspore.
Dokumentacija hrvatske iseljeni?ke zajednice u Kanadi otkriva dosad nepoznate razmjere iseljeni?ke pomo?i Hrvatskoj po?etkom 90-ih, te pokazuje da se novac prema Hrvatskoj transferirao uz pomo? puno više bankovnih ra?una no što se to dosad pretpostavljalo. U dokumentaciji hrvatskih iseljenika u Kanadi temeljito je evidentirano tko je, koliko i kako upla?ivao za pomo? Hrvatskoj. Hrvati iz Kanade su u domovinu namjeravali poslati više desetaka milijuna dolara koje su prikupili. Najve?i dio novca skupljao je Hrvatski nacionalni fond, koji je pokrenut na skupu hrvatskih iseljenika u Kitcheneru 27. sije?nja 1991. Fond je trebao pomo?i Hrvatskoj, a u jednom od dokumenata stoji da ga je kontrolirala tadašnja hrvatska vlada. Zato bi odgovore na klju?na pitanja o tajnovitim ra?unima u inozemstvu, gdje su svoje donacije slali kanadski iseljenici, trebali ponuditi Josip Manoli?, Franjo Greguri? i Hrvoje Šarini? - premijeri u vrijeme kada se iz Kanade prema Hrvatskoj slao najve?i dio novca. Na ?elu Hrvatskog nacionalnog fonda u to se vrijeme nalazio Josip Vinski. On je koordinirao prikupljanje pojedina?nih uplata iseljenika, te je novac slao na ra?une više banaka u Europi.
Novac hrvatskih iseljenika iz Kanade iz Hrvatskog nacionalnog fonda slao se na sljede?e ra?une: Österreich Landesbank Villach, broj ra?una 792-114-468/01, vlasnici Viktor Ostoji? i Ilija Dujmovi?, Kartner Sparkasse Klagenfurt, brojevi ra?una 350-647-678 i 9981-410518, vlasnik Antun Kikaš, Banca di Credito di Trieste, broj ra?una 727 8001 000001, vlasnik Croatia Airlines i Croatia banka, Banca Commerciale Italiana Palermo, broj ra?una 430486001, vlasnik Veronika Miceli, banka Union Bank of Switzerland u Ženevi, broj ra?una 511 629 KH, te ra?un u Midland Bank London. Novac se slao i za organizaciju Knights of Malta, preko koje se kasnije nominalno slao u Hercegovinu, kao i na ra?une u Ludwigshafenu i Friedbergu za koje se neformalno tvrdi da je kontrolirala Zdenka Babi? Petri?evi?. Novac se na te ra?une upla?ivao s raznih šifriranih ra?una Hrvatskog nacionalnog fonda - za Herceg Bosnu išao je sa šifriranog ra?una 419 903.
Druge šifre dostupne Nacionalu nisu razumljive. Primjerice šifrirani ra?un 630 103 nosio je oznaku CMRF, a šifra 405050 oznaku pšenica.
Iz dijela dokumentacije vrlo se jasno mogu vidjeti i neki transferi novca prema dosad nepoznatim ra?unima. Na jedan od ra?una Antuna Kikaša u Kärntner Sparkasse u Klagenfurtu 7. kolovoza 1991. upla?eno je 260 tisu?a ameri?kih dolara. U više navrata Kikaš je na svoje ra?une primio znatan novac - uplatnice u posjedu Nacionala svjedo?e da se radilo o više od milijun dolara. Kikaš je na po?etku rata uhi?en u zrakoplovu punom oružja za obranu Hrvatske. Ne zna se to?no kako je trošio ovaj novac, niti komu je o tomu podnosio izviješ?a. Prvog ožujka 1991. Hrvatska kreditna zajednica iz Toronta (Croatian Toronto Credit Union) uplatila je 150 tisu?a dolara na ra?un 511 629 KH u UBS banci u Ženevi. Pet dana kasnije na isti ra?un s iste adrese upla?eno je još 250 tisu?a dolara. Da se radilo o gotovo svakodnevnim uplatama svjedo?e još neki dokumenti, koji daju naslutiti o kakvom se ra?unu radilo. Nacional posjeduje odobrenje Hrvatskog nacionalnog fonda da se s njihova ra?una na isti ra?un 28. velja?e 1991. tako?er isplati 300 tisu?a dolara - u odobrenju stoji da je taj transfer dogovoren s Gojkom Šuškom, tadašnjim ministrom useljeništva.
Na ra?un Croatia banke broj 727 8001 000001 u Banca di Credito di Trieste iz Kanade je 20. velja?e 1991. upla?eno je 27.360 dolara, 21. ožujka 1991. 57 tisu?a dolara, a 19. travnja 1991., 31.920 dolara. Kako na nekim uplatama stoji da se radi o uplati Croatia banci za Croatia Airlines, mogu?e je da su time podmireni ne?iji troškovi avionskih karata. Hrvatski iseljenici u Kanadi po?etkom velja?e poslali su i 1530 dolara izvjesnoj Veronici Miceli na ra?un 43 04 86 001 u Banca Commerciale Italiana u Palermu. Dio novca odlazio je na, hrvatskoj javnosti ve? poznati, ra?un za kanadske dolare u Bank für Kärnten und Steiermark u Villachu. Da se zapravo radilo o golemim iznosima pokazuju 3 uplate: od 12. travnja te 2. i 7. svibnja 1991. Tada je na taj ra?un upla?eno milijun dolara. Rije? je o jednom od ra?una službenog fonda Vlade RH za gospodarsku obnovu i zaštitu suvereniteta Hrvatske, koji je zatvoren 15. srpnja 1998. Policija je prošlih godina više puta istraživala taj ra?un.
Postojanje ovako velikog broja ra?una otvara brojna pitanja. Ako je Hrvatski nacionalni fond osnovan po napucima tadašnje hrvatske vlade, nije jasno zašto do danas ne postoje javno dostupne informacije o postojanju brojnih ra?una u inozemstvu koji su nominalno služili kao me?upostaje za novac koji se iz Kanade slao za Hrvatsku. Nije jasno niti zašto se nitko od dužnosnika vlade iz tog vremena do danas nije osjetio pozvanim da o njima javno progovori. Ta pitanja postaju dodatno zanimljiva nakon analize dijela internih dokumenata Hrvatskog nacionalnog fonda. Samo jedan dokument pokazuje da je od konca sije?nja do po?etka rujna 1991. na ra?une ?etiri banke u Villachu, Klagenfurtu, Ženevi i Londonu upla?eno 4.462.946 dolara. Primjerice, na ra?un broj 511 629 KH u UBS banci u Ženevi 28. velja?e i 2. ožujka 1991. upla?eno je ukupno 550 tisu?a dolara. Bit ?e zanimljivo doznati o kakvom se ra?unu radilo, jer je ra?un u Bank für Kärntner u Villachu, prema tvrdnjama nekih visokih dužnosnika iz tog vremena, otvoren nakon što je švicarska vlada tijekom 1990. diskretno poru?ila Hrvoju Šarini?u da zbog rata u bivšoj Jugoslaviji, Hrvatska ondje ne može imati svoje ra?une.
Interni dokument Hrvatskog nacionalnog fonda od konca srpnja 1992. pokazuje da je s njihovih pet raznih ra?una ukupno prema Hrvatskoj do tada poslano 11.059.991 dolar. Sli?an dokument od 29. travnja 1993. pokazuje da je upla?eno još 12.163.474 dolara. Dokumentacija otkriva da je nešto više od tre?ine tog novca, 4,4 milijuna dolara, otišlo prema Zapadnoj Europi. Za organizaciju Knights of Malta upla?eno je 5,26 milijuna dolara, a pod stavkom ostala povla?enja navedeno je da je negdje poslano još 2,43 milijuna dolara. Brojna druga interna izviješ?a otkrivaju da se u kanadskoj dijaspori prikupilo izuzetno puno novca. Po svemu sude?i radi se o desecima milijuna dolara. Me?utim, pregled prometa po dosad nepoznatim ra?unima u inozemstvu tu bi dilemu mogao razjasniti, zajedno s tajnom tko je i na što potrošio taj novac. Dio novca ispla?ivan je i u gotovini, te je na razne na?ine bio dijeljen brojnim pojedincima. Da se ?esto nije radilo ni o kakvim anonimnim osobama, pokazuju neki ?ekovi i interno ra?unovodstvo Hrvatskog nacionalnog fonda.
Kanadska dijaspora je 13. lipnja 1991. ?ak i pokojnom predsjedniku Franji Tu?manu pripremila 2 ?eka na ukupno 1500 dolara. Kako u dokumentaciji stoji da su ?ekovi vra?eni izvjesnom Zebi?u, zasad nije mogu?e provjeriti je li Tu?man taj novac doista uzeo. Dileme nema u slu?aju Zvonimira Šeparovi?a - ako je vjerovati internim zabilješkama Hrvatskog nacionalnog fonda, Šeparovi? je tada kao ministar vanjskih poslova, 24. rujna 1991. na ruke preuzeo 11.500 dolara. Nešto više od Šeparovi?a 3. sije?nja 1992. uzeo je na ruke tadašnji ?elnik Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo - 30.000 dolara. Daleko najviše novca na ruke je preuzimao Marijan Petrovi?, svojedobno ministar povratka i useljeništva - interna dokumentacija fonda otkriva da je kroz njegove ruke samo u par mjeseci 1992. prošlo više od 500 tisu?a dolara u gotovini. Nije poznato kako su te osobe novac trošile i zašto su ga uzimale.
Kanadska dijaspora izdašno je pomagala i razne inozemne urede Hrvatske u inozemstvu. Takav ured u Njema?koj 11. prosinca 1992. dobio je 832 tisu?e maraka. Što se doga?alo s tom donacijom, kao i brojnim drugima upla?enim prema hrvatskoj dijaspori u Njema?koj, vjerojatno bi mogla pojasniti Zdenka Babi? Petri?evi?, ugledna ?lanica HDZ-a. Arhiva kanadske dijaspore otkriva s kolikim je žarom tamošnje hrvatsko iseljeništvo htjelo pomagati Hrvatskoj. Najve?i dio tako prikupljenih sredstava iseljeni Hrvati doista su davali s plemenitom namjerom. Dio dokumenata pokazuje da je novac odlazio i za kupnju medicinske opreme, hrane, odje?e ili obu?e. Dio gotovine ispla?ivao se i kriznim štabovima u nekim hrvatskim gradovima - bar tako nominalno piše u dokumentaciji. ?ini se da u to vrijeme nitko nije postavljao previše pitanja, a ponajmanje zašto se novac slao na ra?une u europskim bankama, te što se s tim novcem dalje doga?alo. ?ini se da je i u kanadskoj dijaspori sazrelo vrijeme da se postave takva pitanja, što je i stvorilo preduvjete da njihova dragocjena arhivska gra?a dospije do javnosti.
Nacional predao dokumente Državnom odvjetništvu
Otkri?e novih tajnih ra?una na koje se slijevao novac skupljen u dijaspori moglo bi predstavljati prekretnicu u istrazi o plja?ki tog novca, upravo kako to u posljednje vrijeme traži predsjednik Stjepan Mesi?.
Opsežna dokumentacija o transferima novca iz kanadske dijaspore na ra?une raznih europskih banaka, kao i evidencija o isplati gotovine raznim pojedincima, klju?na je gra?a na temelju koje Državno odvjetništvo napokon može inicirati obradu najve?e plja?ke od osnutka hrvatske države. Nacional je dostavio tu dokumentaciju u Državno odvjetništvo u ponedjeljak. Kanadska dijaspora upla?ivala je novac na ra?une za koje dosad nitko u javnosti nije ?uo. Prvo bi se trebalo provjeriti postoji li u arhivima državne uprave bilo kakav pisani trag da je s tih ra?una u stranim bankama novac stigao u Hrvatsku. Potom bi se s predstavnicima kanadske dijaspore moglo utvrditi po ?ijim se napucima novac upla?ivao baš na te ra?une. Zanimljive informacije mogli bi ponuditi tadašnji visoki dužnosnici vlade, koja je nominalno kontrolirala glavni kanadski iseljeni?ki fond. Državno odvjetništvo putem me?unarodne pravne pomo?i može zatražiti skidanje oznake tajnosti sa spornih ra?una, kako bi se vidjelo kakav je bio promet na tim ra?unima, te tko je s njih podizao novac i kamo se dalje upla?ivao. Istraga bi se naknadno mogla usmjeriti i prema otvaranju drugih zasad nepoznatih bankovnih ra?una. Rezultati se ne mogu o?ekivati preko no?i, ali Državno odvjetništvo više nema pravo govoriti da ne postoji osnov sumnje koji im je potreban za službeno otvaranje slu?aja. E-mail to: Berislav Jelini?
