Records 641 to 660 of 2864
Naslov
Datum
Uvod
Meni/Izbornik
Korisnik
 
?estitka Damiru ?osi?u - Rodi 23.04.2010

Dana 18 travnja 2010. godine održani su izbori za ?lanove vije?a Gradskih kotara i Mjesnim odbora grada Splita. Autohtona – Hrvatska stranka prava izašla je na Kmanu, Mejašima, Su?idar i Srinjinama..  Treba naglasiti da se biralo po 7 ?lanova, tako da je izborni prag bio veoma visok. Unato? tome na Su?idru je dopredsjednik A-HSP-a Damir ?osi? – Roda uspio u?i u Vije?e. Na Mejašima , Damiru Stapi?u su nedostajala samo 4 glasa da i on u?e, a na podru?ju Kmana i Srinjima smo od 10 lista ostvarili 5 mjesta. Autohtona – Hrvatska stranka prava Split zadovoljna je sa rezultatima izbora.

  Drazen Keleminec, 0
NE MO?E SRPSKO PRAVOSLJAVLJE U HRVATSKOJ IMATI VJERSKO - POLITI?KI MONOPOL 26.04.2010

Ovih dana digla se velika buka oko najave osnivanja u Hrvatskoj, Hrvatske pravoslavne zajednice, odnosno Hrvatske pravoslavne crkve. Aktivisti te vike jesu uglavnom pripadnici srpske nacionalne manjine u RH i ve? nam dobro poznati ORIJUNAŠI, odnosno pripadnici Organizacije jugoslavenskih nacionalista, tj, osniva?i monarhisti?ke i komunisti?ke velike Srbije 1918. I 1945. godine.

Danas pokojni Rije?ko – senjski nadbiskup dr. Josip Pavliši? jednom prilikom je rekao, kako je politika znanost, koja iziskuje poznavanje prošlosti, prosu?ivanje sadašnosti i predvi?anje budu?nosti. Zbog toga razloga i meni se name?e misao da malo odem u prošlost i tako vidimo tko je osniva? Srpske crkve i sa kojom je nakanom ona utemeljena. Za to moram po?i ovim redom i tako vidjeti u kojem grmu leži zec.
Rastislav ( Rastko ) Nemanji?, sin osniva?a srpske dinastije Nemanje, pobjegao je od ku?e oko 1190. g. U svojoj 17. g. kako bi se zamonašio u manastiru Atos u Gr?koj. Me?utim , ve? 1207. g. Vratio se on u Rašku i tu zapo?inje ostvarivati svoj vjersko – politi?ki program za stvaranje velike Srbije. Zahvaljuju?i povjesnim okolnostima njemu po?e za rukom da ga biznatski car Teodor Laskarin ustoli?i za ohridskog nadbiskupa, naime biskupije koja je do tada potpadala pod ohridskog nadbiskupa. I tako Rastko kona?no uspijeva odvojiti srpski narod iz sustava Katoli?ke crkve u kojoj se on do tada nalazio. Za vrijeme svog boravka u manastiru Atos Rasko mijenja svoje ime u ime Sava.
U to vrijeme Savin brat Stjepan uspijeva na prijevaru dobiti od pape Honorija III. 1217. g. Kraljevsku krunu i tako tadašnja Kneževina Srbija dobiva me?unarodno priznanje. Na žalost uskoro kralj Stjepan napušta Katoli?ku crkvu i pridružuje se svom bratu Savi te ujedno dobiva naziv Štefan Prvovjen?ani. Tim ?inom Sava i Štefan udariše temelje mnogim zlima, koji ?e se slijediti za susjedne narode i njihove zemlje nakon osnivanja srpske države i autokefalne crkve.
Rade?i na ostvarivanju plana stvaranja velike Srbije , koriste?i se poglavito Srpskom crkvom, zapo?e Srbija osvajati tu?e zemlje i narode. Nemaju više mira potomci starih Ilira na Kosovu i Albaniji. Nema mira niti Crvena Hrvatska ( Crna Gora ), a isto tako Makedonija te Bosna i Hercegovina, odnosno hrvatske zemlje zapadno od Drine. Osvajanja se šire i krv te?e. Na osvojenim podru?jima odmah se grade srpske crkve i manastiri kako bi dokazali da na tim podru?jima Srbi vekovno žive.

Ali dobra maj?ica priroda pobrinula se kao i svagdje, tako i u to povjesno razdoblje, da „srpska stabla ne izrastu u nebo“ ( L.V.Sudland ), odnosno dr. Ivo Pilar. Naime, ve? 1389. g. Turci osvajaju onodobno   Dušanovo carstvo i ujedno stavljaju srpski narod i njihovu Crkvu u svoja ekspanzionisti?ka osvajanja.

  Drazen Keleminec, 0
  26.04.2010

Srb: Došlo je vrijeme da desnica u Hrvatskoj shvati kako joj je jedina opcija ujedinjenje i zbijanje redova oko HSP-a kao stožerne stranke


ZAGREB - Obistinit ?e se najava o tijesnoj suradnji više pravaških stranaka koje ?e, pod vodstvom HSP-a, zajedno na idu?e parlamentarne izbore. Sredinom svibnja o?ekuje se potpisivanje »pisma namjere«, kojim ?e ?elnici HSP-a te H?SP-a i AHSP-a potvrditi svrstavanje u pravaški blok. Šef pravaša Daniel Srb, kojem je zbijanje redova na desnici bilo jedno od glavnih obe?anja kad je jesenas preuzeo HSP, jako je zadovoljan time što su višemjese?ni razgovori s vodstvima H?SP-a i AHSP-a, dvjema malim neparlamentarnim strankama, urodili plodom.
»Uspostavili smo iznimno dobru suradnju s tim pravaškim strankama, jedinima koje, uz HSP, imaju nekog utjecaja i politi?ke snage«, kaže Srb. Uvjeren je u to da ?e skorašnje potpisivanje »pisma namjere« biti pokazatelj javnosti i bira?ima desnice da stranke pravaške orijentacije »misle ozbiljno« te da su svjesne toga da jedino okupljanje oko HSP-a može donijeti dobar izborni rezultat.
»Došlo je vrijeme da desnica u Hrvatskoj shvati da usitnjena kao dosad nema nikakvih izgleda. Zato je ujedinjenje nužno, a jedina je opcija zbijanje redova oko HSP-a kao stožerne stranke«, smatra Srb. Objašnjava da strana?ko okupljanje u pravaški blok zasad ne zna?i i »u?lanjenje« H?SP-a i AHSP-a u njegovu stranku, ali i dodaje da je HSP otvoren za razgovor o svemu, a na njima je da odlu?e.
U želji da desnica što jedinstvenija nastupi na nacionalnim izborima, a ne da se, kao i nedavno na predsjedni?kim izborima, glasovi bira?a naklonjenih desnici rasipaju na mnogo strana, Srb razgovara i sa širim krugom intelektualaca svjetonazorski i politi?ki bliskih pravašima. Iako u HSP-u još ne žele govoriti o detaljima, doznajemo da se o mogu?nosti da kao nestrana?ke osobe budu na njihovim izbornim listama razgovara s prof. Miroslavom Tu?manom, povjesni?arem Josipom Jur?evi?em, dr. Zdravkom Tomcem i još nekim poznatim intelektualcima.
Iako ?e se razgovarati i o njihovu mogu?em ulasku u HSP, to nije, kaže šef pravaša, uvjet za budu?u suradnju i za njihov izborni nastup u okviru pravaškog bloka. Najvažnije je posti?i dobar rezultat koji ?e se ogledati u najmanje tri do pet saborskih zastupnika, što je, zaklju?uje Daniel Srb, dostižno, jer je HSP-ov rejting ve? sad 4,1 posto, što nisu imali još od izbornog potopa 2007. godine.                                                                                     

Vjesnik, 23. 4. 2010. [Ivka Ba?i?]

  Drazen Keleminec, 0
  26.04.2010

 

Autohtona – Hrvatska stranka prava ( A – HSP )
-         bruto doma?i proizvod bio je za 5,8 posto niži nego u 2008. godini,spustivši se gotovo na razinu iz 2006.godine,
-         industrijska proizvodnja smanjila se za 9,2 posto u odnosu na 2008. godinu,
-         robni izvoz pao je za više od 20 % u odnosu na 2008. godinu,
-         nezaposlenost je porasla za 21,2 % ili za 51.090 tisu?a osoba ( krajem godine u odnosu na kraj 2008.godine ),
-         vanjski dug je usprkost slabijoj investicijskoj i osobnoj potrošnji dosegao 98,5 % BDP-a krajem 2009. te iznosi 44,6 milr. EUR-a ili 4,3 mird. EUR-a više nego krajem 2008.
-         nelikvidnost i dalje raste i ugorožava opstojnost zdravih tvrtki.
 
VLADINE MJERE NOVI UDAR NA SREDNJI SLOJ !
DOSTA JE POLITIKE HDZ-a i SDP-a !
PRAVAŠI POZIVAJU NA PROMJENE !
  Drazen Keleminec, 0
  29.04.2010

    AKTUALNO STANJE I POLOŽAJ HRVATSKE DRŽAVE I NACIJE

ili

POVRATAK POTISNUTOG

                                                               „ Nemojte se prilago?avati ovomu svijetu! Naprotiv, preobli?avajte se obnovom svojega uma.“ Pavao (Rim 12,2).

 
 

                                                                                                                                        Povratak Titova kulta i jugonostalgije u Hrvatskoj, ne samo medijski, nego i u supstancijalno politi?ko bi?e hrvatske politike, nije mogu?e objasniti samo politološki. To pitanje, kao i pitanje nastanka udbaško-tajkunskog režima u Hrvatskoj, toliko je manipulacijom i mistifikacijom istoga režima postalo neprozirno, pa zato hrvatskoj širokoj javnosti nejasno i zbunjuju?e, da ga je radi  zaštite ugrožene demokracije i državne neovisnosti postalo nužno razjasniti. Da je to nužno i urgentno svjedo?i nam i izjava zagreba?kog nadbiskupa kardinala Josipa Bozani?a od 10. velja?e 2009. sa Susreta kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Isto?ne Europe održane u Zagrebu o Stepin?evu u povodu obilježavanje 20 godina od sloma komunisti?kog sustava, tj. pada Berlinskog zida. U izjavi kardinal Bozani?, sa zabrinutoš?u, izme?u ostaloga kaže: „…nije pitanje koliko i kako se Crkva snašla u novim politi?kim prilikama, ve? koliko se društvo snašlo“ U izjavi se tako?er naglašava da se komunisti?ki sustav urušio, ali da je još mnogo ostalo od komunizma ?iji ostaci u posljednje vrijeme ?ak i ja?aju, pa da je potrebno nutarnje ?iš?enje, a da je na Susretu razmatrano i pitanje pomirenja kako unutar pojedinih zemalja tako i me?u narodima. No, za to objasniti uz politološke bilo je nužno uvesti i neke psihoanaliti?ke i filozofijske pojmove i kategorije, kao i kratak povijesni osvrt. To, kona?no, zahtijeva i narav ovih politi?kih fenomena kao preuvjetovanih, što zna?i da iziskuju i pretuma?enje.

     Danas se pitamo, kako se taj povratak mogao dogoditi u Hrvatskoj ako smo u Domovinskom ratu poništili Titovo djelo – Jugoslaviju i autoritet Tita-državnika kao radikalnog osporavatelja samostalne hrvatske države? Da bude još teže objasniti taj povratak, poništenje nije izvršeno mirnim putem – dogovornim razlazom kao u slu?aju Slova?ke i ?eške kao i u slu?aju raspada SSSR-a, da bi se taj razlaz mogao shvatiti kao nesporazum, kao pogrešan politi?ki potez aktualnih ali prolaznih politi?kih elita, pogreška koja se emocionalno, psihološki i politi?ki lako da prevladati i sve vratiti u prijašnje stanje, nego je poništenje bilo katarzi?no, u tijeku krvavog petogodišnjeg rata velikih ljudskih i materijalnih žrtava. Taj rat je hrvatsku naciju toliko psihološki duboko ranio i potresao da je izgledalo psihološki i politi?ki apsolutno nemogu?e da se više ikad, a pogotovo u tako kratkom vremenskom razmaku, dogodi povratak Titova kulta i jugoslavenske ideje u Hrvatsku. Zato se sada pitamo: je li to na po?etku procesa poništenja bilo mogu?e predvidjeti i izbje?i?

     Naoko, to apsolutno nije bilo predvidivo, pa je ?ak i sada takore?i neobjašnjivo. Pa ipak, nije tako. Ta klica mogu?eg povratka bila je otpo?etka ugra?ena u djelo poništenja i u djelo osamostaljivanja Hrvatske.

  Drazen Keleminec, 0
  04.05.2010

  Novinari udbaši

 

ZAGREB – Internet portal JAVNO.ba ovih je dana došao u posjed materijala vezanog za negdašnju UDBU (Uprava državne bezbjednosti), a pošto je riječ o našim kolegama novinarima iz „Lijepe naše“ ovim putem objavljujemo popis svih novinara iz Republike Hrvatske – članova ondašnje UDBE, te niza osoba bliskih svijetu novinarstva, kako tadašnjeg tako i današnjeg vremena, a koji su također bili pripadnici ove organizacije. Čisto da se otrgne zaboravu…


Inoslav Bešker – „Olivier“, Centar Zagreb, vjerske zajednice
Ante Lentić -"Jakov" i "Živko", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika
Obrad Kosovac
Mirjana Rakić - "Lora", centar zagreb, kontraobavještajna problematika
Zvonko Varošanec - "Pan", centar Zagreb, unutarnja problematika
Ante Kesić - "Pajo", centar Zagreb, unutarnja problematika
Žarko Modrić - sportski trener i novinar, "Bole", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika.

Mario Profaca - "Sokrat", centar Zagreb, hrvatski nacionalizam i kontraobavještajna problematika
Zvonko Zmazek - "Orao", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika
Željko Brichta - "Javor", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika
Petar Brečić - "Ivo" , centar Zagreb, unutarnja problematika
Dražen Delać- "Mladen", centar Zagreb, unutarnja problematika
Drago Šubić - "Volonter", centar Zagreb, unutarnja problematika

Mladen Pleše - centar Zagreb
Tomislav Jakić - "Jantar", centar Zagreb, unutarnja i kontraobavještajna problematika
Dubravko Grakalić - "Lenon", centar Zagreb, unutarnja problematika
Vladimir Funić - "Sportaš", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika
Josip Marotti - "Ares", centar Zagreb, unutarnja problematika
Ljerka Njerš
Miroslav Većenaj - "Željko", centar Zagreb

Dalibor dr. Brozović - "Forum", centar Split, unutarnja problematika
Branko dr Bošnjak - "Vrtlar" i "Parker", centar Zagreb, unutarnja problematika
Josip Ivičević Bakulić - "Zona", centar Zagreb, unutarnja problematika
Goran Beus - "Odisej", centar Split i zagreb
Dr. Mladen Zvonarević - "Denis" i njegova supruga "Avican"

Borka dr. Božić - "Bobo", centar Sisak, unutarnja problematika

Branimir Podhratski - "Kant", centar Zagreb, unutarnja problematika

Josip Malić - "Pedagog", direktor Školske knjige, centar Zagreb

Dubravko Kuštrak -"Elektron", centar Zagreb, unutarnja problematika

Ante dr Franić - "Tin", "Dizdar", centar Split, unutarnja problematika

Ivan dr Cesar -"Branko", centar Zagreb, unutarnja i vanjska problematika

Ivan Vekić - "Srećko", centar Osijek unutarnja problematika, (bivši ministar UP)

Vladimir Šeks - "Kolega" i još neki pseudonimi, suradnja se odvijala kroz seriju informativnih razgovora, centar Osijek,

Zlatko Kramarić - "Tom" centar Osijek, unutarnja problematika

Hidajet Bišćević - "Luks", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika

Srđan Vrcan - "Časlav", centar Split, unutarnja problematika

Dragutin Lipert - unutarnja problematika

Ivica Maštruko - "Katolik", imao vaše pseudonima, centar Split, unutarnja problematika,

  Drazen Keleminec, 0
PRAVA?I, DOLAZI NA?E VRIJEME ! 05.05.2010

Popularnost Jadranke Kosor opada i dotakla je dno – postotak ispitanika CRO-Demoskopa koji je smatra pozitivnom politi?arkom pao je s 21,5 posto u sije?nju na 9,5 posto, što se smatra posljedicom krize u gospodarstvu i donošenjem mjera za okon?anje iste. U velja?i ju je, podsjetimo, glavnom pozitivkom smatralo 21,1 posto, 16,6 posto u ožujku i 13,1 posto u travnju.

  Drazen Keleminec, 0
  06.05.2010

Građanska inicijativa za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora maršala Tita

P O Z I V


Poštovane gospođe, poštovana gospodo, pozivamo Vas na ČETVRTI VELIKI JAVNI PROSVJED "KRUGA ZA TRG" koji će se održati u subotu, 8. svibnja 2010. od 11 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Povratak imena "Kazališni trg" tražimo prosvjedom budući je naš zadnji pisani zahtjev Skupštini grada Zagreba, upućen u prosincu 2009., ostao bez odgovora. Tema ovogodišnjeg okupljanja je podsjećanje na represiju - stratišta, logore te tajne i javne zatvore - u samom gradu Zagrebu.
Na Vašem dolasku unaprijed zahvaljujemo.

Maja Runje

Koordinatorica "Kruga za trg"

  Drazen Keleminec, 0
Prosvjed u Zagrebu za povratak imena Kazali?ni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora mar?ala Tita 08.05.2010

 

  Drazen Keleminec, 0
Umro je Ljubomir Kre?ić 09.05.2010

Iznenadila nas je tragična vijest da je od upale pluća umro naš član, prijatelj, pravaš i veliki čovjek Ljubomir Krešić iz Zagreba.Ljubomir Krešić volio je svoju Hrvatsku i bio sljedbenik Oca domovine dr. Ante Starčevića. Posljednji ispračaj bit će u utorak 11. svibnja s početkom od 15 sati na Mirogoju.

Supruzi i njegovoj obitelji izražavamo najdublju iskrenu sućut.

Autohtona - Hrvatska stranka prava

 

 

 

 


  Drazen Keleminec, 0
Osnivanje Zaklade za pomoć braniteljima jo? će malo pričekat 13.05.2010

 

Koprivnica.net      
Autor Ivana Habijan   
Četvrtak, 13 Svibanj 2010 19:54
Robert Vulić, Miralem Alečković, Dražen Keleminec i Milan Bingula iz Savjeta branitelja; Foto: Ivan Brkić

Robert Vulić, Miralem Alečković, Dražen Keleminec i Milan Bingula iz Savjeta branitelja; Foto: Ivan Brkić

U zgradi Županije održan je sastanak članova Savjeta za branitelje i stradalnike Domovinskog rata s područja Koprivničko-križevačke županije sa predstavnicima Županije i Podravkine Zaklade branitelja s ciljem pokretanja inicijative za osnivanje Zaklade za branitelje i stradalnike Domovinskog rata s područja Koprivničko-križevačke županije.

- Osnivanje Zaklade koja bi pomagala svim braniteljima s područja naše županije nužan je korak kako bi se pomoglo svima onima kojima je pomoć prijeko potrebna,a ne dobivaju je jer nisu članovi udruga ili zaposlenici pojedinih poduzeća – rekao je predsjednik Savjeta branitelja Dražen Keleminec.

Što je sve potrebno kako bi se osnovala zaklada i koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi zaklada funkcionirala članovima Savijete branitelja pojasnili su voditelj Podravkine zaklade Željko Vugrinec i Vlatka Grotić Samaržija, voditeljica županijske zaklade za dodjelu studentskih stipendija.

Prije osnivanja potrebno je obaviti određene razgovore

Željko Vugrinec i Vlatka Grošić Samaržija; Foto: Ivan Brkić

Željko Vugrinec i Vlatka Grošić Samaržija; Foto: Ivan Brkić

- Najbolje bi bilo kada bi osnivač Zaklade bila Županija ili neko veće poduzeće, a još važnije od toga je osigurati donatore koji će omogućiti funkcioniranje te Zaklade – rekla je Grotić Samaržija.

Članovi Savjeta branitelja donatore bi tražili u Gradovima, Županiji, Općinama, ali i gospodarskim subjektima; jednostavnije svaka donacija je dobrodošla.

- Najjednostavnije bi bilo da se doregistracijom proširi članstvo Podravkine zaklade te da ona postane zaklada koja će pomagati svim braniteljima u županiji. U tom bi slučaju i Županija pristupila Zakladi – rekao je Mladen Antolić, pročelnik županijskog upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i šport.

Članovi Savjeta usuglasili su se da postoji potreba da se osnuje Zaklada, a o tome hoće li ili ne ona biti dio Podravkine zaklade odlučivat će tek nakon razgovora sa županom koji će prijedlog da Županija bude osnivač ili suosnivač Zaklade iznijeti pred Županijsku skupštinu kako bi se o njemu raspravljalo. Ukratko, zaključeno je da je osnivanje Zaklade neophodno, što se znalo i prije sastanka, ali prije osnivanja Zaklade branitelji će morati odlučiti koga žele za osnivača, žele li biti dio Podravkine zaklade i što točno očekuju od Županije.

  Drazen Keleminec, 0
Umro je Ivan Pavusa 19.05.2010

Iznenadila nas je vijest da je umro od moždanog udara naš član, prijatelj i pravaš Ivan Pavusa iz Ždale. 

Sinovima Milanu i Ivanu Pavusi izražavamo najdublju iskrenu sućut.

Autohtona - Hrvatska stranka prava

predsjednik, Dražen Keleminec

 


  Drazen Keleminec, 0
UPOZORENJE RU?I TOMA?I? 20.05.2010

Autohtona - Hrvatska stranka prava upozorava Ružu Tomaši? da prestane sa vrije?anje, omaložavanjem i napadima na našu stranku.Na Osje?koj televiziji,  ju?er je gostovao predsjednik HSP-a Danijel Srb i tijekom emisije pušten je prilog  gdje je  Ruža Tomaši?  nebiranim rije?ima napala predsjednika H?SP-a Josipa Miljka , predsjednika A-HSP-a Dražena Keleminca. i predsjednika HSP-a Daniela Srba.                                          Gospo?o Ružo, mislili smo da imate kao i mi politi?ke protivnike u SDP-u i HDZ-u. Vi, umjesto da njih napadate jer su upropastili Hrvatsku i gra?ane doveli na rub o?aja ,napali nas pravaše.!                                     Vaši napadi su u svojstvu  razbijanja pravaštva po naputku HDZ-a. Tvrdimo vam da pravaše i koaliciju HSP, A-HSP i H?SP ne?ete uspjeti razbiti. Vaši pokušaji su pucanj u prazno. Mnogi pravaši diljem Hrvatske shvatili su za koga radite, a koliko smo upoznati  i vaši ?lanovi.

Poru?ite svojim gazdama u HDZ-u da niste uspjeli razbiti pravaštvo i da vam napokon daju obe?ano mjesto MINISTRICE UNUTRAŠNJIH POSLOVA kao što su vam i obe?ali !

Autohtona - Hrvatska stranka prava

  Drazen Keleminec, 0
  21.05.2010

Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministar Tomislav Karamarko
Kabinet ministra Dubravko Novak
Sredstvima priopćavanja



Predmet : Prosvjed

Autohtona - Hrvatska stranka prava ima saznanja da djelatnici policije obilaze naše članove diljem Hrvatske, ispituju ih  oko odlaska  na prosvjed te koliko ih ide u Kumrovec.Ovakvi upadi u kuće i stanove od strane policije su u cilju zastrašivanja. Policija ovim činom krši ljudska prava građana Hrvatske. Podsjećamo ministra Tomislava Karamarka da više ne živimo u vrijeme Titove Jugoslavije, vrijeme totalitarizma i jednoumlja. Ako ste zaboravili, 1991. godine ostvarili smo slobodnu i demokratsku Hrvatsku.

Sutra u Kumrovec dolaze oni koji još sanjaju komunističku Jugoslaviju i zločinca Tita, sutra u Kumrovec dolaze sa simbolima onih koji od 1991 do 1995 razarali i ubijali po Hrvatskoj. Sigurni smo da policija neće zabranjivati zločinačke simbole i zastave. Policija te simbole neće oduzimati i osobe koji ih nose prekršajno kažnjavati jer su na vlast  oni koji su Hrvatsku opljačkali i Hrvatski narod stavili u dužničko ropstvo.

Ministre, molimo vas da se izjasnite, je li to Hrvatska policija ili  Jugoslavenske milicije ?

Bog i Hrvati !
 

Autohtona - Hrvatska stranka prava
predsjednik, Dražen Keleminec
  Drazen Keleminec, 0
IZDAJA HRVATA U BiH 23.05.2010

 

Čelnici HDZ-a i SDP-a postigli su sporazum o ustavnim promjenama. Hrvatski državljani bez prebivališta u RH ubuduće će izvan države moći glasovati isključivo u diplomatsko - konzularnim predstavništima. Dogovorili se Jadranka Kosor i Zoran Milanović da će dijaspora imati zajamčena tri mjesta u Saboru.

To je diskriminacija i ponižavajući sporazum između HDZ-a i SDP-a o ustavnim promjenama u RH. Ako će Hrvati u BiH glasovati samo u Sarajevu, Banja Luki, Tuzli i Mostaru radi se o ponižavanju Hrvata u BiH. Pošto znamo da je broj Hrvata bez prebivališta u RH jednak broju u Hrvatsko, ograničavanje na 3 izabrana zastupnika dovodi do toga da je glas Hrvata izvan RH vrijedi manje. Tri zastupnika ima i srpska manjina u Hrvatskoj koja je 1991. palila i ubijala po Hrvatskoj. Ovaj ustupak je u cilju ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ovaj sporazum je dokaz da je ovo nesposobna Vlada jer Hrvatima u BiH koji su branili Hrvatsku za vrijeme agresije, oduzeti prava je idiotarija najgore vrste. Na ovom primjeru se vidi da je politika HDZ-a i SDP-a ista i da oni moraju otići sa političke scene Hrvatske.

Bog i Hrvati !

NE u EU !

Autohtona - Hrvatska stranka prava

 

  Drazen Keleminec, 0
Autohtona - Hrvatska stranka prava - Pula 24.05.2010

Dana 23. svibnja 2010. godine u Puli je održan izborni zbor Autohtone - Hrvatske stranke prava. Izabrano je novo vodstvo koje se zahvalilo  gosp. Kristijanu Marinoviću da dosadašnjem radu Gradske organizacije.                 Izabrano je vodstvo :

- predsjednik, Goran Rajnović

- dopredsjednik, Zlatko Stijepić

- tajnik, Goran Grbanović

- rizničar, Ines Rajnović

- izvršni odbor : Pero Jurić, Kristijan Marinović i Zoran Matijević

 

 

  Drazen Keleminec, 0
  28.05.2010

Nova teorija Poljski predsjednik Lech Kaczy?ski ipak je ubijen?

 

Poljski i njema?ki stru?njaci sumnjaju da je netko namjerno ometao rad automatskog pilota, koji je zbog toga pokazivao pogrešnu visinu aviona, što je bilo kobno. Automatski pilot dobiva informacije od GPS-a i na njima se temelji cijeli ra?unalni sustav zrakoplova.

Pojedinosti mogu?ih razloga pada zrakoplova poljskog predsjednika Lecha Kaczy?skog izlaze u javnost "u ratama", piše Ve?ernji list. Šef poljske istraživa?ke komisije Edmund Klich izjavio je da je u pilotskoj kabini aviona, u kojem je poginuo cijeli politi?ki i vojni vrh Poljske, do posljednjeg trenutka bio zapovjednik zra?nih snaga general Andrzej Blasik, pa se spekulira da je vršio pritisak na pilote. Ruski mediji otišli su korak dalje i pretpostavljaju da je ?ak sam general mogao biti za upravlja?em.
 

www.net.hr

  Drazen Keleminec, 0
  14.05.2010

HSP, HČSP i A-HSP zajedno na izbore

Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb, predsjednik Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) Josip Miljak i predsjednik Autohtone - Hrvatske stranke prava (A-HSP) Dražen Keleminec svečano su danas u Zagrebu, u prostorijama HSP-a, potpisali Pismo o namjerama zajedničkog izlaska na izbore.

"Ovaj sporazum je iskaz naše zajedničke volje, duboko svjesni činjenice da na iduće parlamentarne izbore možemo ići samo zajedno, uvezani, ne dopuštajući da se bilo kakvi glasovi rasipaju kroz naš izborni sustav", istaknuo je predsjednik HSP-a Daniel Srb.

Naglasio je kako su potpuno otvoreni za suradnju sa svim hrvatskim domoljubnim političkim snagama i kako žele pokazati da se ono što se u Hrvatskoj zove desnica može okupiti. Ocijenio je da se u Hrvatskoj neće živjeti bolje ako se, kako je rekao, "na vlasti izmjenjuju dvije gotovo identične političke opcije".

Samo ujedinjeni pravaši mogu postići rezultat dostojan pravaša, rezultat za spas Hrvatske jer smatram da je Hrvatska u vrlo teškoj krizi u koju su ju dovele stranke koje su rasprodale Hrvatsku i stavile hrvatski narod u dužničko ropstvo, a i samu Hrvatsku", istaknuo je predsjednik A-HSP-a Dražen Keleminec.

Predsjednik HČSP-a Josip Miljak ustvrdio je da je ovo važan dan za pravaštvo općenito, jer, kako je rekao, ako pogledamo od 1990. do danas, pravaštvo je stalno bilo razjedinjeno u više stranaka, čiji je broj varirao, da bi se sada stabilizirao na tri pravaške stranke.

"Preziremo politiku lažnih obećanja radi dobivanja glasova, što je bila dosadašnja praksa i HDZ-a i SDP-a", rekao je.

Osvrnuvši se na jučerašnju vladinu odluku o smanjenju mirovina za određene društvene skupine, Srb je rekao da su protiv ikakvih ograničenja za invalide iz Domovinskog rata i branitelje. Istaknuo je kako misle da vlada ne treba uštedjeti 250 milijuna kuna smanjenjem povlaštenih mirovina hrvatskim braniteljima, koji su invalidi, nego neka provjeri koliko stvarno u ovom trenutku ima još živih pripadnika partizanskih postrojba jer nije moguće da ih sada ima 45.000 i da se isplaćuje toliko mirovina.

Srb je rekao i kako upozoravaju na neke projekte koje financira vlada, a jedan od njih je povrat stanova osobama koje su izgubile stanarsko pravo na temelju valjanih zakona za Domovinskoga rata, i koje su napustile Hrvatsku, a zapravo su otišle boriti se protiv Hrvatske. Istaknuo je da taj program stoji više od tri milijarde kuna.

Također je rekao da u hrvatskom mirovinskom sustavu ima između 10 i 40 tisuća osoba koje primaju mirovinu koju nitko ne podiže. Te osobe koje primaju hrvatsku mirovinu napustile su Hrvatsku, a ovlastile rodbinu ili prijatelje da im podižu mirovinu.

Srb je upitao koliko među njima ima onih koji su možda preminuli i na koji način Hrvatska to nadzire. "Tu treba štedjeti, a ne na hrvatskim invalidima iz Domovinskoga rata", poručio je Srb. (H

  Drazen Keleminec, 0
  16.05.2010

Autohtona- Hrvatska stranka prava
Zagreb, Ilica 31 / 099 827 6510

www.hrvatskipravasi.hr

Zagreb, 16. 05. 2010.

- Slobodna Dalmacija
- novinar Slobodne Dalmacije Davor  Krile
- predsjednik Uprave EPH Nino Pavić
- Sredstvima priopćavanja
- Hrvatsko novinarsko društvo


R E A G I R A N J E   I   P R O S V J E D

Na temelju Zakona o tisku tražim da se u vašem listu Slobodna Dalmacija  u cijelosti objavi ovo reagiranje, demanti na neistinito pisanje vašeg novinara iz Zagreba, Davora Krile pod naslovom  „UZ SPORAZUM O SURADNJI HDZ-a s DEMOKRATSKIM CENTROM“ i Škare Ožbolt opet ministrica pravosuđa ?, od 16. svibnja 2010. godine.

Novinar, Slobodne Dalmacije, Davor Krile prekršio je svjesno i namjerno pravila objektivnog informiranja i objavio sljedeći tekst : Jadranka Kosor osigurava glasove desno od centra za predstojeće izbore: nakon što je u petak potpisala pismo namjere o zajedničkom nastupu s tri pravaške stranke (HSP-om, HČSP-om i A-HSP-om), u subotu je u stari ljubavni zagrljaj s HDZ-om vratila i Demokratski centar Vesne Škare Ožbolt.

 

Istina je da je u petak potpisano pismo namjere o zajedničkom nastupu tri pravaške stranke HSP-a, HČSP-a i A-HSP-a u Zagrebu.

Istina je da su na tiskovnoj konferenciji nazočili samo novinari Hine, Hrvatskog radija i OTV-a.

Istina je da se na ovaj veliki događaj za pravaše, nisu pojavili ostali mediji od HTV-a, NOVE TV, RTL-a, Z1TV-a, Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, Vjesnika, Novog lista, Glasa Slavonije, Obiteljskog radija, Narodnog radija, Radio Cibone , Slobodne Dalmacije itd.

Laž je novinara, Slobodne Dalmacije, Davora Krile da je u petak Jadranka Kosor ( HDZ ) potpisala pismo namjere o zajedničkom nastupu s tri pravaške stranke HSP-om, HČSP-om i A-HSP-om.

 

Novinar, Slobodne Dalmacije, Davor Krile je kao po receptu i uputama tajnih službi namjerno i svjesno nanio HSP-u, HČSP-u i A-HSP-u političku i osobnu štetu objavom ove izmišljene laži. Ovim činom Davor Krile nanio je novinarstu u Hrvatskoj  veliki autogol.

HSP, HČSP i A-HSP  svjesni su da će  zbog našeg saveza biti pokušaja političke diskriminacije svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima.

HDZ-u i SDP-u savez tri pravaške stranke nikako ne odgovara i zbog toga smo kod potpisivanja sporazuma bili medijski blokirani.

Mediji u Hrvatskoj prate samo parlamentarne stranke  ali za HSP-a, parlamentarnu stranku to ne vrijedi i blokirana je od medija pod kontrolom HDZ-a i SDP-a.

Na sljedećim parlamentarnim izborima stvara se dva bloka, okupljene oko HDZ-a i SDP-a. Njima nikako ne odgovara pravaško udruživanje. HDZ-u odgovara da svaka pravaška stranka ide sama na izbore i tako  na kraju, izbornim zakonom pod nazivom dontov izračun oduzmu glasove pravaške desnice.

SDP-u ne odgovara da pravaši zajedno izađu na izbore jer oni žele osvojiti vlast i žele glasove  nezadovoljnih  HDZ-ovih birača.

Koalicija pravaških stranaka HSP-a, HČSP-a i A-HSP-a činit će na izborima treći jak i snažan blok  i SDP je HDZ-u luk i voda a ovaj savez im je nešto najgore što im se moglo dogoditi.

Zbog toga je potpisivanje pisma namjere o zajedničkom nastupu na izbore HSP-a, HČSP-a i A-HSP-a bilo cenzurirano. Novinar, Slobodne Dalmacije, Davor Krile je ovu opasnost za HDZ i SDP pokušao u svom članku neobjektivno i zločesto prikazati.                                                              Poruka je  ciljana i  svjesno izračunata da se  izmanipulira biračko pravaško tijelo, kako su pravaši pod skutama HDZ-a i Jadranke Kosor.

HSP, HČSP i A-HSP smatra da je politika HDZ-a i SDP-a ista i na tiskovnoj konferenciji  rečeno je sljedeće : Predsjednici Hrvatske stranke prava ( HSP ) Danijel Srb, Autohtone - Hrvatske stranke prava (HSP ) Dražen Keleminec i Hrvatske stranke prava ( HČSP ) Josip Miljak potpisalu su izjavu o zajedničkom izlasku na sljedeće parlamentarne izbore.

To je rezultat višemjesečnih pregovora koji se intenzivno vode između ovih triju stranaka.

"Ovaj sporazum je iskaz naše zajedničke volje, duboko svjesni činjenice da na iduće parlamentarne izbore možemo ići samo zajedno, uvezani, ne dopuštajući da se bilo kakvi glasovi rasipaju kroz naš izborni sustav", istaknuo je predsjednik HSP-a Daniel Srb.

Samo ujedinjeni pravaši mogu postići rezultat dostojan pravaša, rezultat za spas Hrvatske jer smatram da je Hrvatska u vrlo teškoj krizi u koju su ju dovele stranke koje su rasprodale Hrvatsku i stavile hrvatski narod u dužničko ropstvo, a i samu Hrvatsku", istaknuo je predsjednik A-HSP-a Dražen Keleminec.

                                                                       Predsjednik HČSP-a Josip Miljak ustvrdio je da je ovo važan dan za pravaštvo općenito, jer, kako je rekao, ako pogledamo od 1990. do danas, pravaštvo je stalno bilo razjedinjeno u više stranaka, čiji je broj varirao, da bi se sada stabilizirao na tri pravaške stranke.

Od Slobodne Dalmacije tražimo objavu cijelog demanta . Ako će ovaj demanti biti skraćivan ili neće biti objavljen, podići ćemo tužbu protiv ovakve neslobode, iznošenja laži i manipuliranja biračima i javnosti. Tužbu ćemo podići protiv Slobodne Dalmacije, predsjednika  uprave  izdavača EPH-a Nine Pavića i samog novinara Davora Krile.

Protiv novinara Davora Krile podnosimo tužbu i tražimo očitovanje suda časti Hrvatskog novinarskog društva.

Također, pozivamo sve medije u Hrvatskoj koji su  događaj potpisivanja o zajedničkom nastupu na izborima HSP-a, HČSP-a i A-HSP-a  bojkotirali,  da shvate da je jednoumlje iza nas i da je danas Hrvatska demokratska i slobodna država u kojoj svako ima pravo na slobodu izražavanja, mišljenje i dostupnost svim javnim glasilima.

Bog i Hrvati !

 

Autohtona – Hrvatska stranka prava

predsjednik, Dražen Keleminec

  Drazen Keleminec, 0
NISMO S HDZ-om 18.05.2010

KELEMINEC

Autohtona - Hrvatska stranka prava nije potpisala nikakav sporazum s HDZ-om, već je potpisala sporazum o suradnji s o ostale dvije pravaške stranke, HČSP-om i HSP-om, tvrdi se u reagiranju Dražena keleminca, predsjednika A-HSP-a.

Slobodna Dalmacija, 17. 05. 2010.

  Drazen Keleminec, 0
Records 641 to 660 of 2864