Dana 20. rujna u Zagrebu je održan simpozij povodom 20. obljetnice mučkog i političkog ubojstva dopredsjednika HSP-a Ante Paradžika. Pred prepunom dvoranom nazočila je i supruga Ante Paradžika, Jozefina Paradžik sa djecom Katarinom, Veronikom i Mislavom. Na skupu su govorili : Dražen Keleminec predsjednik A-HSP-a, Ante Prkačin general HOS-a, Anto Đapić počasno predsjednik HSP-a i Daniel Srb predsjednik HSP-a i saborski zastupnik.

Danas, dana 21. 09. 20011. godine Autohtona - Hrvatska stranka prava - Split  organizirala je misu zadušnicu u 19, 00 sati u crkvi sv. Frane Marin za Antu Paradžika dopredsjednika Hrvatske stranke prava.

Danas, 21. 09. 2011. godine na 20. obljetnicu mu?kog i politi?kog ubojstva dopredsjednika HSP-a Antu Paradžika , vodstva Autohtone - Hrvatske stranke prava i Hrvatske stranke prava položili su vijence i zapalili lampaše na njegovom grobu na Mirogoju u Zagrebu.

Na 20. obljetnicu politi?kog ubojstva dopredsjednika HSP-a Ante Paradžika , dana 21. rujna služena je misa zadušnica u Župi Presvetog Srca Isusova, Palmoti?eva 31 u Zagrebu.

Misu zadušnicu i domjenak nakom mise ogranizirala je obitelj Ante Paradžika.

Bruxelles naredio, Kosor poslušala: Ništa od zakona o ništetnosti pravnih akata iz SFRJ !

KAKO doznajemo, Vlada Jadranke Kosor odustala je danas od  zakona o ništetnosti svih pravnih akata bivše JNA i pravosudnih tijela bivše SFRJ i Srbije, kojima su se trebali zaštiti hrvatski branitelji od optužnica iz Beograda.

Naime, iz Bruxellesa je došao negativan odgovor odnosno da se neće gledati blagonaklono na službeni Zagreb ako se to napravi. Malo prije nego što se o tome trebalo raspravljati u Saboru, zakon je povučen iz procedure.

"Pozivamo na oprez i pozorno razmatranje pri donošenju zakona u tako osjetljivom području. Željeli bismo istaknuti koliko je važno da se ne ugrozi regionalna suradnja usmjerena na procesuiranje ratnih zločina", kazao je jučer glasnogovornik povjerenika za proširenje Štefan Fuelea da bi nakon toga, doznajemo, u Zagreb stigla i službena predstavka odnosno službeno stajalište Europske Komisije o pravnoj utemeljenosti optužnica iz Srbije protiv hrvatskih državljana.  

Za sada iz Banskih dvora nema službene potvrde da je tome tako, a navodno će umjesto Zakona sada prema Saboru ići - deklaracija.  Navodno će se deklaracija pozivati na bolju suradnju tužiteljstva Srbije i Hrvatske, kao i odvjeništava a sve u smislu da bi kazneno gonilo samo one koji su zaista i počinili ratne zločine. Točnije u budućnosti bi se procesuiranje ratnih zločina reguliralo posebnim međudržavnim ugovorom između Hrvatske i Srbije.

Deklaracija na užem sastanku Vlade

Tekst deklaracije dogovorit će se na užem sastanku Vlade Jadranke Kosor. Podsjetimo kako su prošlog tjedna svi ministri u Vladi podržali prijedlog zakona o ništetnosti osim potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca. Protiv spornog zakona bio je i predsjednik Ivo Josipović.

HSP-ov javni poziv svim domoljubnim desnim strankama

Četvrtak, 06 listopad 2011

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


Hrvatska stranka prava upućuje javni poziv svim domoljubnim desnim strankama na hrvatskoj političkoj sceni na okupljanje oko Hrvatske stranke prava na predstojećim parlamentarnim izborima.

Svjesni potrebe okupljanja desnih političkih stranaka, ali i svjesni činjenice da istraživanja popularnosti stranaka upozoravaju da će jedino Hrvatska stranka prava nakon izbora imati parlamentarni status, poziv upućujemo svima koji žele osnažiti domoljubnu politiku upravo u trenucima kada Vlada RH nije kadra usprotiviti se srbijanskoj pravosudnoj agresiji na Hrvatsku kao nastavku politike prema našoj Domovini.

Želimo suradnju, iskazujemo otvorenost i spremnost na dogovore, ali očekujemo realan i objektivan pristup.

Budimo svi svjesni da ne prolazak izbornog praga znači stvarnu potporu drugima, onima koji zastupaju drugačije pa i suprotne političke programe.

Budimo svi svjesni i vlastite odgovornosti u tom procesu i u ovom trenutku.

Hrvatska stranka prava je otvorena, ne dopustite im priliku reći kako je desnica posvađana i usitnjena.

Okupimo se svi oko Hrvatske stranke prava.

Hrvatska stranka prava

Predsjednik
Daniel Srb, dipl.ing.

Svim Hrvaticama i Hrvatima čestitamo Dan neovisnosti.

Autohtona – Hrvatska stranka prava

Težak ulazak u EU U Hrvatskoj je 135.000 bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata

Bespravna gradnja sagrađenih farmi mogla bi hrvate stajati od 20.000. pa sve do nekoliko stotina tisuća kuna.

Nemamo ništa protiv legalizacije bespravno sagrađenih apartmana i stambenih prostora, no po Zakonu o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama, po kojemu su se i oni provukli, hrvatsko je selo još daleko i od europskih fondova i od Europe, kažu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, ogorčeni na troškove legalizacije bespravno sagrađenih farmi. Ono što su druge zemlje prije ulaska u EU provodile čitavo desetljeće, hrvatski seljaci moraju napraviti u godinu i pol. No, za razliku od slovenskih seljaka koje je legalizacija stajala nekoliko tisuća kuna, a poljske apsolutno ništa, hrvatski bi seljaci svoju bespravnu gradnju mogli platiti od 20.000 pa i do nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o veličini farme i drugih farmskih objekata koje valja legalizirati. Dapače, ima li više nelegaliziranih objekata na jednoj čestici, a obično su tu još i kuće i pušnice, i njih se mora ozakoniti, pa troškovi još rastu, pri čemu se gotovo nitko od mjerodavnih ne želi odreći svog dijela kolača.

"Seljaci opet prevareni"

Predsjednik HPK Darko Grivičić tvrdi da su mu u društvu arhitekata rekli kako se nisu školovali uzalud da bi bagatelizirali svoj rad, a kad je riječ o komunalnim doprinosima, u nekim su općinama i više nego papreni. Jedinice lokalne samouprave cjenike komunalnih usluga navodno bi trebale istaknuti do 15. listopada, dok se za vodne naknade čeka mig Pankretićeva ministarstva koje će ih zauzdati. I dok mnogi kalkuliraju što i kako - 30 do 50% seljaka ne želi ni čuti za legalizaciju svojih objekata - očekuje se da će najveći interes za legalizaciju oko 135.000 bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata uslijediti iduće godine, kad je, žele li potpore EU, i posljednji rok za predaju dokumentacije za legalizaciju. A ona će ih po novom zakonu koštati basnoslovnih 6 do 8 milijardi kuna, kojih selo nema, izračunao je ovih dana osječko-baranjski dožupan i član glavnog odbora HDSSB-a Željko Kraljević, ističući kako je samo u njegovoj županiji 20.000 bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata.

- Seljaci su još jednom izmanipulirani i prevareni - tvrdi i Stjepan Kunovec, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske. Još za lanjskih prosvjeda seljaci su tražili besplatnu i hitnu legalizaciju poljoprivrednih objekata.

Ništa nije besplatno

Ove godine konačno je stiglo i obećanje potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Petra Čobankovića kako će legalizacija farmi do 30 krava biti besplatna (platile bi samo potrebne biljege), dok bi veće farme platile kunu po prostornom metru. No, na kraju, čini se, ni "najbesplatnija" Čobankovićeva varijanta, koja podrazumijeva farmu od dvjestotinjak kvadrata, neće stajati manje od 20.000 kuna, dok bi prema kalkulacijama koje je napravila Osječko-baranjska županija legalizacija farmi između 500 i 700 kvadrata (sa stotinjak krava) u prosjeku stajala 55.620 do 101.145 kuna, ovisno o izgrađenosti projekta, iskorištenosti, kao i o tome je li u skladu s prostornim planom i nalazi li se unutar ili izvan građevinskog područja, u vrijednom ili zaštićenom području i slično. Pritom valja napomenuti da samo komunalni doprinosi od područja od posebne državne skrbi do najatraktivnijeg, mogu varirati od 3150 do 141.750 kuna, pa bi legalizacija farme od 700 kvadrata mogla koštati i vrtoglavih 221.260 kuna.

- Nema besplatnog, kako je ishitreno i nepromišljeno tvrdio Čobanković. Za legalizaciju poljoprivrednog objekta treba izraditi geodetski elaborat, snimiti objekt, izraditi nacrt..., što znači da nijedan stručnjak neće izaći na teren i dati mišljenje o projektu koji je diskutabilan zabadava - kaže Kunovec, uvjeren da bi legalizacija farmi na kraju mogla stajati koliko i bespravni apartmani i vikendice.

Javni poziv predsjednika HSP gospodina Daniela Srba, koji je objavljen na HTV-u 12. listopada navečer, je prvorazredni događaj za sve Hrvate koji misle izići na dolazeće izbore. HSP nudi prva mjesta na svojim izbornim listama svim čelnim osobama manjih državotvornih stranaka i organizacija koje se žele natjecati za novi mandat Hrvatskog državnog sabora. To je poziv ne samo hrvatskim pravaškim nego i svim drugim državotvornim organizacijama. To je pravi potez kojega HSP čini na vrijeme pred predstojeće izbore. Svi oni koji vjeruju da je ulazak RH u EU, na ovakav ponižavajući način, u ovakvu rastrojenu EU, promašaj, neka se odmah svrstaju uz HSP. Onda je sigurna pobjeda hrvatskoga naroda u borbi za svoju suverenu Slobodnu Hrvatsku Državu. Starčevićevo pravaštvo je pravi stožer borbe hrvatskoga naroda za obnovu svoje povijesne Države Hrvatske. Svi oni koji se ne odazovu HSP-u pokazat će da su razbijači hrvatske sloge i jedinstva u ovom sudbonosnom povijesnom vremenu. Što bi se dogodilo da se hrvatski pravaši nisu odazvali jedinstvu hrvatskoga naroda za obranu od srbofašističke agresije? Situacija nam se ponavlja. Ako ovako poniženi sa četničkim spomenicima uniđemo u EU, znamo što nas čeka! Ako nas tako budu predstavljali jugokomunistički elementi znamo što nam se sprema! I vrijeme je da se oslobode svojih bolesnih karijerizama brojni predsjednici neznatnih organizacija koje nemaju nikakvih izgleda da prijeđu izborni prag od pet posto glasova koji su uvjet za ulazak u Hrvatski državni sabor. Svi takvi koji ne žele da se ujedine na listama HSP-a mogu se smatrati bolesnim karijeristima i ništa drugo. Njih će itekako prepoznati hrvatskih državotvorni birači dajući im do znanja što misle o takvima. Ovaj poziv HSP-a je poziv svim Hrvatima domovine i cijeloga svijeta na hrvatsko državotvorno zajedništvo, posebice pri glasovanjima za zastupnike Hrvatskog državnog sabora RH, gdje se donašaju zakoni i odluke često protiv interesa Hrvata i Hrvatske. Velike čestitke HSP-u na ovome predizbornome pozivu i politici ujedinjenja. Nemojmo izmišljati ništa novo bez idejnih pravaških temelja.

Savjet Slobodne Hrvatske

Autohtona - Hrvatska stranka prava
Koprivničko - križevačke županije
Koprivnica, Ante Stračevića 20

Koprivnica, 13. 10. 2011.


Županijske zdrastvene ustanove, Opća bolnica, Zavod za za javno zdrastvo, Dom zdravlja, te ljekarne Koprivnica i Križevci i nadalje su bez upravnih vijeća. Kao županijski vijećnik izražavam svoje nezadovoljstvo nastalom situacijom. Odgovornom smatram većinsku županijsku vlast koja je sadašnju većinu stekla političkom trgovinom. Umjesto obećanih rješenja za probleme gospodarstva i zapošljavanje oni se bave sami sobom i rješavanjem svojih budućih pozicija. Ovakvo je ponašanje krajnje licemjerno, neozbiljno, neodgovorno i zahtjeva hitnu političku odgovornost.
Sve dok na dnevnom redu ne bude interesi svih građana Županije neću se odazivati sjednicama Županijske skupštine !


S poštovanjem !

Dana 12. listopada 2011. u prostorijama Gradske organizacije HSP-a u Zagrebu održan je sastanak izbornog stožera za 2. izborni jedinicu. Na sjednici su govorili : Dražen Keleminec , prvi na listi u 2. izbornoj jedinici, Siniša Šukunda predsjednik Gradske organizacije HSP Zagreb, Anto Jurina, povjerenik HSP-a Zagrebačke županije i Vlado Jukić glavni tajnik HSP-a.

Na sastanku nazočili su predstavnici i predsjednici organizacija iz : Koprivnice, Križevaca, Bjelovara, Vrbovca, Svetog Ivana Zeline, Brckovljana, Dugog Sela, Sesveta, Retkovca, Gornje Dubrave, Donje Dubrave i Zagreba.

Ruža Tomašić mogla bi napokon hrvatskoj javnosti objasniti tko stoji iza napada na Igora Rađenovića !

   

                                                      

 

Karamarko  kaže " nikada neću reći  kako smo našli Gotovinu" ( znači on ga je lovio i ulovio ), tvrdi da je liberal i da nije desničar, kaže da je prijatelj sa izdajnikom Mesićem, da je bio šef kabineta Mesića i predsjednik njegovog izbornog stožera, da je Sanaderov profesionalac.

Danas, Tomislav Karamarko po zadatku Manulića i Mesića glumi desničara i misli prevariti desno biračko tijelo.

Na kraju 2009., govorio je jednu priču, a danas priča drugu priču. Naravno , on je šef i lažnoj pravašici Ruži Tomašić.

Pravaši i domoljubi ne nasjedajte obavještajcima i ljevičarima da vas ponovno prevare.

Tomislav Karamarko: Nikada neću reći kako smo našli Gotovinu

 

O viziji razvoja policije, političkim stavovima, ulozi u Vladi premijera Ive Sanadera, odnosu s predsjednikom Stjepanom Mesićem, iskustvima s politikom i odnosu politike prema represivnom sustavu, razgovarali smo s ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom. Ovo je njegov prvi intervju nakon punih šest godina “šutnje”.

• Prvi dojam o Vašem i mandatu Vladimira Fabera bio je da ste došli “dehadezeizirati” policiju, a onda je ispalo da je policija u službi zaštite lika i djela premijera Ive Sanadera. Koji je dojam ispravniji?

– Nije nijedan. Potpuno su netočna objašnjenja i percepcije o našem načinu rada i pristupa poslu. Nikakva “dehadezeizacija” policije nije potrebna i nije posrijedi, kao što nije ni “deesdepeizacija”. Jednostavno želimo smanjiti postotak politizacije. Postoji politika, politizacija i profesija, a ono što mi želimo jest više profesije, a manje politike. No, ne bih rekao čak ni da je politika tu u pitanju jer svi imamo političke stavove, već je posrijedi politikantstvo koje od završetka Domovinskog rata na vrlo nezgrapan način destruira promociju struke i razvoj policije u smjeru moderne policije zapadnoga tipa.

• Prvo što ste najavili jest depolitizacija policije. Što to znači budući da smo do sada vidjeli samo nekoliko smjena?

– Depolitizacija prije svega znači dovođenje stručnih ljudi. Ne možemo negirati činjenicu da se nakon parlamentarnih izbora u policiji napredovalo i zauzimalo funkcije i na krilima pobjede na tim izborima. Međutim, mnogi od tih ljudi su kvalitetni i našli su svoje mjesto u sustavu i nećemo se baviti njihovim statusom. Zanimaju nas oni koji su nestručni i ne žele raditi svoj posao. Smjena ljudi u smislu depolitizacije nikako nije imperativ. Cilj je nametanje drugih pravila igre, a na prvom mjestu isključivo visokoprofesionalni rad. No, naš se pristup počelo promatrati kroz neku drugu prizmu koja je politikantska i tu idu zaključci da “dehadezeiziramo” policiju. U politikantstvo spada i tvrdnja da štitimo lik i djelo premijera Sanadera. To jednostavno nije istina. No, u hrvatskim okolnostima lako se podliježe toj vrsti medijskog etiketiranja i zbog činjenice da vrijeme moga angažiranja koincidira sa Sanaderovim premijerskim mandatom.

• Kako danas gledate na intervju iz 2002. godine u kojemu ste rekli kako optužnica protiv generala Ante Gotovine ima politički karakter?

– Treba imati na umu da sam taj intervju dao neposredno nakon što sam se povukao iz obavještajnog sustava jer nije prošao koncept njegova preustroja za koji sam se zalagao. Nakon nekog vremena sam se vratio u taj sustav i u njemu sam radio po zakonu ono što je trebao. Danas, kao ministar unutarnjih poslova, doista ne bih objašnjavao stvari koje sam rekao u tim okolnostima, prije toliko vremena, a odnose se na predmet aktualan u Haagu. Bitno je da sam svoja razmišljanja iznio u vrijeme kada ni na koji način nisam bio u sustavu državne vlasti, a ja jako dobro znam kakvu težinu i značenje imaju moji komentari kada sam u sustavu, a kakve slobode glede iznošenja dnevnih kvalifikacija imam kada sam izvan njega. Ja jesam homo politicus, ali kao šef Protuobavještajne, a kasnije Sigurnosno-obavještajne službe, to nisam mogao biti.

• Vratimo se na depolitizaciju policije. Može li u depolitiziranoj policiji financije voditi osoba koja je pod istragom? Mislim na državnog tajnika Ivu Bačića zaduženog za financije, koji je takvo isto zaduženje imao u Ministarstvu obrane kada su kupljeni vojni kamioni čija je nabava predmet krim-obrade.

– Ako tako tvrdite, svakako prejudicirate krivnju i svakako griješite. Ne može netko biti kriv samo zato što se oko nečega provodi istraga, i odmah biti profesionalno eliminiran.

• Ako je tako, zašto se onda suspendira policajca koji je pod sumnjom da je prekoračio ovlasti, ili pod sumnjom da je pisao blog za radnog vremena?

– Nije isto. Slučaj za koji pitate je već nekoliko puta tretiran, s njime se već pozabavila Državna revizija, preispitan je i na drugim razinama, a sada se još jednom provode istražne radnje i vrlo brzo ćemo vidjeti što će one pokazati. Osim toga, istraga se ne vodi protiv Ive Bačića, iako će i on o svemu dati svoj iskaz.

• Jeste li, prilikom imenovanja Milijana Brkića za zamjenika ravnatelja policije, preispitivali koliko je to dobro budući da je kao zapovjednik Alfi odbio zapovijed o privođenju generala Mirka Norca?

– Što se Milijana Brkića tiče, mogu reći da on spada u krug mojih najbližih dugogodišnjih suradnika i u njega imam puno povjerenje. Riječ je o nadasve poštenom, principijelnom čovjeku koji je odan principima struke i poštuje zakone. U epizodu koju spominjete ne bih ulazio, i nisam siguran da ste u pravu i da je u slučaju generala Norca bilo sve baš tako kao što se prezentira. Smatram da je s Brkićevim dolaskom Ravnateljstvo policije dobilo na kvaliteti rukovođenja. Treba znati da nisam došao na mjesto ministra da okupljam ljude prema umjetničkom dojmu, nego pred sobom imamo vrlo ozbiljne zadaće koje su u tijeku. To je dio proaktivnog stava što se i vidi u proteklih mjesec dana u kojima policija ima izvanredne rezultate. Sve što se dogodilo je i riješeno. Ostao je slučaj ubojstva Ivane Hodak za koji također vjerujemo da ćemo ga riješiti. U zadnja dva mjeseca razriješeno je sedam ubojstava i oko 60 razbojstava u Zagrebu. U policiji se mijenja raspoloženje, pada psihoza. Vraća se profesionalna sigurnost, ljude potičemo da rade svoj posao i da se ne obaziru ni na šta osim na ono što zakon kaže. Prema tome, da bismo tako radili i nastavili takvim putem, potrebno je okupiti najbolje ljude, a Milijan Brkić sigurno je među takvima.

• Nikada niste progovorili ni riječi o tome kako je lociran general Gotovina, a ostalo je nejasno i zašto nije taj slučaj razriješen dokraja u smislu otkrivanja pomagača i financijera bijega. Zašto?

– Kako nije?

• Pa tko je onda financirao bijeg?

– To su stvari iz sfere kojima je baratala obavještajna služba i dijelom policija, i bilo bi krajnje neprofesionalno o tome govoriti. Sve što se odnosi na taj slučaj spada u pitanja nacionalne sigurnosti i o njima ne bih govorio čak ni da imam 80 godina i da pišem memoare. Služba je postala profesionalna, i prema neposrednim ocjenama i informacijama, podigla je svoj ugled u Europi.

• Kada ste došli na čelo MUP-a neki su prigovorili zašto nemate, kao dojučerašnji šef tajne službe, podatke o tome tko stoji iza mafijaških ubojstava i premlaćivanja. Ima li mjesta takvom razmišljanju?

– Ubojstva je teško prevenirati, posebno, kao što se to sada vidi, kada izvršitelji dolaze iz okruženja, kada praktično mogu doći ovamo, obaviti svoj prljavi posao i vratiti se u jednome danu. Nema, slobodan sam reći, tajne službe koja sve može prevenirati. S druge strane SOA-i je primarni posao nacionalna sigurnost, protuobavještajni rad i borba protiv terorizma. Što se, pak, policije tiče, tu je u prvom planu preveniranje. Zapravo, želim naglasiti da je proaktivno djelovanje glavni aspekt policijskog djelovanja u budućnosti. Uvest ćemo veći nadzor nad kriminalnim skupinama, pratiti ih i jačati obavještajni rad.

• Govorite o jačanju kriminalističke policije?

– U tijeku je osnivanje takozvanog policijskog USKOK-a, posebne organizacijske jedinice koja će biti sastavljena od kvalitetnih ljudi koji će raditi na načelima modernih policija o kojima sam govorio. Promjene se već vide, i to na dva slučaja, u vrlo kratkome razmaku, kada je policija u Rijeci došla do informacija iz kriminalnog miljea i doznala za planirana ubojstva te ih spriječila. Rijeka ima ove dobre rezultate zato što je dulje vrijeme pratila kriminalni milje, i zato što je posrijedi bila djelotvorna sinergija između policije i SOA-e. Napokon nije bilo bolesnih konkurencija, natjecanja, zatvaranja, kompleksa ili tko zna čega.

• Dulje vrijeme su se provlačile priče da SOA i policija nisu surađivale. O čemu se tu radilo?

– Kao čelnik SOA-e mogu reći da smo apsolutno bili raspoloženi za suradnju i da je policija od nas dobivala velike količine raznih vrsta informacija. Mislim da je problem bio u MUP-u u dijelu kojeg je bio zazor i predrasude koje se vuku iz prošlih vremena.

• Je li istina da je bilo faza kada ste bolje surađivali s Državnim odvjetništvom nego policijom?

– S Državnim odvjetništvom smo odlično surađivali. Možete isto pitanje postaviti i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.

• Kako napreduju istrage za ubojstvo Ivane Hodak te ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića? U javnosti postoji čitav niz teorija o motivima ubojstava. Koje su ispravne?

– Jedina ispravna teorija je ona koja je bazirana na činjenicama, a to je ono što policija priopćava. Slučaj Pukanić je u velikoj mjeri riješen. Otkrili smo izvršitelje, organizatore, tehničke provoditelje i naravno da imamo i putokaz prema naručitelju. To je teži dio, ali ga smatramo rješivim.

• Što kažete na opaske da ste najmoćniji čovjek u zemlji?

– Zašto bih to bio?

• U tome se kontekstu navodi da je SOA-u naslijedio čovjek koji je bio vaša desna ruka, a pritom ste još na čelu represivnog aparata.

– Pa tko bi nakon mog odlaska trebao biti na čelu SOA-e osim čovjeka koji sa mnom usko surađuje četiri godine, koji je definitivno kvalitetan profesionalac. A na pitanje moći mogu odgovoriti da je jedan ministar toliko moćan koliko uspije uspostaviti dobar sustav. Ako sustav ne funkcionira, ako se ne borimo protiv kriminala, ako ima kriminala u samoj policiji, onda smo jadni i nemoćni.

• Jeste li zadovoljni proračunom?

– S obzirom na generalne okolnosti, apsolutno moram biti zadovoljan. Dobili smo šest posto više novca, ali ćemo ipak morati odustati od nekih planova. Konkretno, nabava novih odora za policiju morat će se odgoditi na godinu dana. No, sve naše vitalne funkcije kvalitetno su popraćene i idemo na aktivnosti koje se odnose na formiranje policijskog USKOK-a. Najviše novca bit će potrošeno upravo na to tijelo. Idemo s edukacijom i nabavom vrlo sofisticirane tehničke opreme.

• Novi Zakon o kaznenom postupku koji iz temelja mijenja sustav primijenit će se već za šest mjeseci. Je li dobra takva brzina?

– Dobra je ako je zakon dobar, a dobar je jer pojednostavnjuje postupak i više neće biti dupliranja istražnih radnji.

Vecernji.hr

Dana 07. siječnja 2013. god. u prostorijama stranke  Autohtone – Hrvatske stranke prava u Koprivnici održan je sastanak Gradske organizacije. Sastanak je vodio predsjednik Alen Želimorski. Na sastanku je zaključeno, da vlast na čelu sa SDP-om i HNS-om ruše temelje Hrvatske države i ljudska prava svih građana Hrvatske. SDP i HNS ne rade na otvaranju novih radnih mjesta već svaki dan zbog njihove politike 70 ljudi ostaje bez posla. Rade na otimanju novaca građanima preko novih poreza, a to je PDV na mlijeko, kruh, lijekove itd. Umjesto da SDP i HNS služe  narodu oni služe svjetskim moćnicima iz Europske unije. Autohtona – Hrvatska stranka prava takvu politiku naziva ,“ izdajničkom“ , a na kraju,  da će im narod suditi u što smo 100 % sigurni.

Gradska organizacija - Koprivnica

SRB SE MUČI S IZBACIVANJEM ĐAPIĆA IZ HSP-a

Navodno po nalogu Karamarka..??

Predsjednik HSP-a Daniel Srb je na sto čuda ne pronalazi adekvatan način kako da počasnog predsjednika Antu Đapića navodno po nalogu Karamarka (HDZ) izbaci iz stranke.
O ovome posljednjih dana šuškaju oni dobro upućeni u zbivanja na pravaškoj sceni, prema našim informacijama Đapića se do te mjere pokušava marginalizirati i izolirati da mu se ne dopušta obraćanje (govor) na javnim i stranačkim skupovima HSP-a.

Pred izborno preslagivanje, tako bi se mogao nazvati rat koji slijedi u najstarijoj stranci u Hrvata HSP-u, u čijim redovima unutar stranačke borbe nikako da završe i nakon što se obračunaju Đapić i Srb, samo će se dodatno zakomplicirati.

Kako nam pouzdani izvori doajavljuju Srb ima novi politički zadatak da u najkraćem roku (30) dana Đapića izbaciti iz HSP-a i ući u antikukuriku kaliciju na čelu s HDZ-om. Izbacivanjem Đapića iz HSP-a otvara se približavanje i koaliranje sa HSP dr. Ante Starčević Ruže Tomašić, a takav scenarij podržava i sam Karamarko.

ĐAPIĆA PODRŽAVA PREDSJEDNIŠTVO

Međutim, kako doznajemo, takvom scenariju se protivi većina predsjedništva HSP-a, tako da će biti zanimljivo vidjeti rasplet u HSP-u.

Mnogi dužnosnici i članovi HSP-a na terenu već duže vrijeme nisu zadovoljni s radom aktualnog predsjednika HSP-a Daniela Srba i traže povratak počasnog predsjednika Antu Đapića u stranački život i aktualnu politiku, pa ni Đapić nije bez aduta u borbi protiv aktualnog lidera HSP-a.

Premda duboko razjedinjene pravaške stranke na izborima redovito dobivaju preko desetak posto glasova, a nekada se raspe i oko petnaestak posto ukupnih glasova namijenjenih raznim pravaškim strankama. Zbog razjedinjenosti i specifičnog hrvatskog izbornog zakona postotak koji dobivaju pravaši obično završi u korist njihovih ideoloških protivnika. Ujedinjenje pravaša značajno bi izmijenilo situaciju na desnici, ali premda bi nešto tako bilo neophodno, to je, ipak, samo priča, točnije san, iz sfere onoga što bi bilo- kad bi bilo.

Redovito važan faktor u razjedinjavanju pravaša u skoroj povjesti bio je HDZ, koji je gradeći svoju poziciju na desnici, premda službeno ideološki nije desna stranka, uvijek nalazio načina da pravaše još dodatno posvađa. Nekada je to Tuđman napravio preko Đapića, inscenirajući obračun Parage i Đapića, pa je devedesetih, HSP od stranke koja je 1992. prijetila da će preuzeti vlast, postala stranka koja je redovito, ali tek za par procenata prelazila izborni prag. Kad je HDZ ponovno ojačao sredinom prošlog desetljeća, tadašnji stranački lider HDZ-a Ivo Sanader izvršio je atak na HSP izjavom da je “glas za HSP glas za SDP”.

OPROBANI RECEPT

I u vrijeme kad se dosta politički angažiranih ljudi stremi udruživanju pravaških stranaka, kao predpostavci zajedničkog izlaska desnice na izborima. dolaze glasine o tome kako će to, ipak, ostati utopija jer HDZ prema HSP-u, kao vodećoj pravaškoj stranci primjenjuje stare, oprobane recepte. Po principu zavadi, pa vladaj, nahuškava Srba na Đapića i kako se čini kako oko toga ne trebaju ulagati mnogo truda.

Sve to može donijeti samo dodatno usitnjavanje posjeda, odnosno daljnju podjelu, na male pravaške strančice, a vinogradarskim riječnikom rečeno na malim posjedima, teško je postići kvalitetnu izbornu berbu.

Damir Jakeljić - Šibenik

- Čovjek koji dođe blizu da se domogne neke visoke pozicije, očito je spreman rušiti sve prepreke, pa i one iz vlastite prošlosti. Karamarko je kao i svi mi ostali glasovao za financiranje spomenika u Srbu. Niti na sjednici vlade niti mimo nje, nije bilo nikakvih razilaženja u vezi s tim spomenikom i manifestacijom u Srbu. Sjećam se da je Karamarko prednjačio u inzistiranju da se osigura nesmetano odvijanje manifestacije i policija je maksimalno to odradila, rekao nam je Uzelac.

www.dnevno.hr